MAGIJA ILI ČAROBNJAŠTVO- tajne magije

Share on facebook
Facebook
Share on whatsapp
WhatsApp
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

U svim vremenima ljudski rod se našao pred obiljem prirodnih i natprirodnih, neobjašnjivih i neprirodnih elemenatakoji su bili više ili manje nepoznati ljudskom saznanju.

Jedno od velikih nepoznanica je tok ljudskog života od rođenja do smrti. Nastavak te nepoznanice je prekid toga života činom koji se zove smrt i odlaskom koji neki označavaju kao Vječnost, drugi kao Novi život, a neki i kao Vječno ništa. Svaka pojava koja je bila vezana za pojam tog nepoznatog, odnos između živih i mrtvih, između zemlje i svemira, između činjenica i neprotumačenih pojava vezanih za djelovanje tajnih sila, prolazila je ogorčenu borbu stvorenu od nevjerovanja, sumnji i skepticizma, a i od bezumlja, neodoljive mržnje i teških represalija.

Kada se normalan čovjek suočio s nekom činjenicom koju nije znao protumačiti on ju je s indignacijom odbacivao kao stvarnost, ili se zatvarao u sebe sa smiješkom nerazumijevanja, preuranjenom negacijom, ili što je najteže, gonjen instiktima da je sve što je nerazumljivo i njemu nepoznato za njega opasno i pogibeljno, želio da to i uništi.

U tom uništavanju služio se svim sredstvima, zakonom države i utjecajem crkve da bi ono što je smatrao pogibeljnim i previše iznad njega racionalno oblikovao kako bi to mogao prihvatiti.

Uza sve ovladano ljudsko znanje koje pokreće suvremeni život, postoji još i čitav svijet nepoznanica koje je čovječanstvo vijekovima nastojalo otkriti i protumačiti, ali s promenljivim uspjehom.

Ipak se sve to danas otkriva i divovskim koracima savlađuje ona beskrajna daljina između mraka neznanja i svijetlosti mudrosti.

Danas je to znanost a nekada su se svi ti pokušaji u otkrivanju istine zvali alkemija, čarobnjaštvo, magija, okultizam.

Neminovno da je neukost puka, neprosvijećenost velikih narodnih masa bilo plodno tlo i za takva vjerovanja koja danas stvaraju dojam smiješnog ili opravdano nerazumnog.

Danas se služiti magijom i čarobnjaštvom, je preživjelo i nauka i moderno društvo skinuli su veo tajanstvenosti s toga.

Danas se o tome pišu mnoge knjige, tako da je to, uz propratnu literaturu u obliku mnogih časopisa i revija, poseban fenomen današnjice, doba materijalizma, realizma i visoke tehnike.

Taj prodor magije ne može se tumačiti žudnjom za znanjem, već prije kao pomodarsyki hir koji se u raznim područjima povremeno pojavi, bljesne i nestane.

Magija ima svoju historiju koja se nalazi duboko u prošlosti i tvori ogroma naučni materijal, a njezino naučavanje jedni smatraju kao uzvišenu umjetnost i snagu za upravljanje zakonima prirode, dok je ona za druge šarlatanstvo, puko naklapanje i primitivizam.

Veliko nepoznavanje prirode i njenih zakonitosti stvorilo je uvjerenje da je svijet opkoljen nevidljivim silama svjesnim svoje moći, koje se mogu svakog trenutka sa strahovitom snagom umiješati i odrediti sudbinu ljudskog roda prema svojoj volji i nahođenju. To je vjera u duhovna bića, izvan i iznad materijalnoga. duh je princip i pokretač svakog djelovanja.

Ljubav je veza između duha i materije koji u međusobnom spajanju stvaraju kretanje i prostornost. Svrha stvaranja je svjesnost bivstvovanja stvorena vezom duha i materije.

Sve se razvija na temelju zakonitosti, a osnovni zakon je pravda.

Svijest i savjest u zajednici čine dušu. Bog je mudrost.

To su osnovne i središnje postavke vjere koju kroz historiju obilježavaju četiri stupnja: instinkt, osjećaj, srce i misao. Smatra se da su prva tri stupnja prošlost i da se nalazimo na pragu četvrtog, kada će vjera uz znanost postići kulminaciju otkrivajući sve tajne Nedokučivog. Nastupa doba kada će ljudski um primiti svjetlost razjašnjenja kojom bi neprotumačeni fenomeni bili sagledani u objektivnim uvjetima realnosti, dokazani činjenicama stvarnosti i povezani s onim životom kojim živimo i koji nas okružuje.

Na temelju takvih postavki stvorena je i posebna nauka, starodrevna kao i vjera, s velikom snagom i utjecajem koji su mnogo puta mijenjali svijet i stvarali historiju.

Čarobnjaštvo i religija
Izvor magije možemo tražiti u primitivnim narodima, koji u ovisnosti prirodnim silama, koje su snažne i okrutne, svou borbu, svoje suprotstavljanje stvaraju na temelju čarolija.

To je oružje kojim se želi ovladati prirodnim silama i to je otvorena borba ljudske moći protiv prirode.

Vjera i čarobnjaštvo rađaju se istodobno. pripadaju istom porivu ljudskog stremljenja iako nisu isto.

Vjera je pregovaranje s natprirodnim. Traženje nagodbi i pogodbi s bogovima. To je dugotrajna tiha borba, veliko nadmudrivanje i pravi diplomatski rat.

Čarobnjaštvo je otvoreno borbeno stremljenje koje ne priznaje kompromis.

postoje dvije svrhe čarobnjašta, i to:

– da se potčine i savladaju natprirodne sile

– da se ovlada prirodnim fenomenima i nadnaravnim silama

Čarobnjaštvom se smatra postizanje nekih tajnih moći pomoću kojih se može djelovati na način koji se ne može protumačiti sadašnjim ljudskim znanjem.

Osnov čarobnjaštva je djelovanje kojim se omogućuje sazivanje nadnaravnog duha, iznošenje molbi i zapovijedi sa željom da se materijalizira želja koja se vlastitim snagama ne može ostvariti.

Čarobnjacima su smatrane osobe kojima su bogovi ili zli dusi, demoni, uglavnom izvanzemaljska bića, dali moć da otkrivaju budućnost, da čaranjem mogu stvoriti dobro i nanositi zlo.

Tako se čarobnjaštvo djelilo na čarobnjačke čine koje ljudima mogu stvoriti dobro i dobilo naziv bijela magija, i čarolije koje donose štetu i zlo ili crna magija.

Takvo tumačenje zadržalo se u starom i srednjem vijeku, a slobodno se može reći i do nedavna.

Zbog ovog posljednjeg vjerovanja da čarobnjaci mogu nanositi zlo, čarobnjaštvo se zabranjivalo, čarobnjaci progonili, a njihove čarolije ili vradžbine zadržale se samo u starimi zaboravljenim rukopisima i u usmenoj narodnoj predaji.

Traženje početka

Otkrivati tajne magije, obredne ceremonijale, konkretna djelovanja u stvaranju čarolija, je mučan i težak istraživački rad.

Magija se bavi svim okultnim pojavama vezanim za svako živo biće, sa željom da se pred čovjekom otkriju nepoznate sile. Taj dio nauke nije pisan kao otvorena knjiga, nego je prikazan neprotumačenim znakovima, simbolima, figurativnim prikazima, mitovima i legendama.

Veliki dio magije sadržavaju stare vjerske knjige.

Biblija je bogata čarobnjačkim efektima, ali se te čarolije tumače kao čini koji su stvarani uz božju pomoć, ne uz pomoć zlog duha, sa željom da se dokaže moć pravoga boga nad vjerama mnogoboštva.

Veliki primjer tog čarobnjaštva je ono mjesto u Starom zavjetu gdje se govori o čudesnim znacima koje po božjoj uputi pred faraonom izvode Mojsije i Aron, sa željom da ga uvjere u snagu svoga boga, a time i u opravdanost svog traženja.

I počeše stvarati čuda:

– Aron baca pred noge faraona svoj štap koji se u dodiru sa zemljom pretvara u zmiju.

– Udarcem štapa po rijeci Nilu, Aron vodu pretvara u krv.

– Ispruživši ruku sa štapom, iznad zemlje, učini da žabe prekriju egipatsku zemlju.

Sve su to bila čuda koja su mogla uvjeriti faraona da su Aron i Mojsije poslanici pravog i jedinog boga – da se nije dogodilo, kako Biblija navodi, da su sva ta čuda napravili i faraonovi vračevi uz pomoć svojih bogova.

Tek slijedeći čin, kada je Aron udarcem štapa po prašini na tlu prašinu pretvorio u nesnosne komarce, vračevi faraona to nisu mogli učiniti, ali to je bilo premalo da se faraon uvjeri u snagu Mojsijeva i Aronova boga.

Ne treba potciejniti i utjecaj koji su imali i starodrevni vrači, kao nosioci nauke i vlasti.

Magija i religija su nekada imali svoje učenjake-svećenike koje su oboje širili i naučavali kao jedinstvo svoje nauke.

Svećenička kasta kaldejsko-babilonske državne religije, još dvije tisuće godine prije Isusova rođenja, upravljala je državom na temelju astronomskih promatranja, astroloških proricanja budućnosti i naučavanja o vladanju s demonskim, nadanaravnim silama koje prelaze prirodnu ljudsku moć.

Narodna predaja o čarobnjaštvu

Ne može se pisati povijest magije jer je njezin početak duboko u prošlosti. Njezin je razvoj trajao tisućama godina s tumačenjima koja su apsurdna i besmislena, sa stanjem koje je iracionalno i normalnom umu neshvatljivo.

Posebnu poteškoću čine nepoznanice iz najstarije riznice znanja, s Dalekog istoka, čiji su kultura, vjera i život prožeti vjerovanjem u moć magije, a nama je bio dostupan samo maleni dio tog bogatstva.

Ako bismo si dopustili slobodu da magiju i proglasimo naukom, koja u sebi sadržava astrologiju, fetiše, pučku medicinu, talismane i amajlije, proricanja i gatanje i ostalo, ipak bi to moralo proći kroz čišćenje, vatreno spaljivanje onog tumora koji je od nje učinio predstavnika zla ili nauku sotone.

Nauka ne može željeti zlo. Zlo živi u nama. To je suprotnost našega htijenja. To je ono beskonačno veliko u beskrajno malom. Revolt protiv harmonije, neuništiv sotona protiv svemogućnosti boga.

Ne treba vjerovati u čarolije i tražiti ih u predaji daleke historije, jer i naše življenje je zapravo čarolija postojanja, koje ne možemo potpuno otkriti i protumačiti.

Ovdje su zato i iznesena ona tumačenja, vjerovanja, “babska” pričanja i crtice iz narodne predaje koja prikazuju bit nekadašnjeg narodnog shvaćanja duhovnog života koji silom prilika nije bio oplemenjen naukom i prosvjetom.

Pojedina tumačenja se pobijaju, u raskoraku su jedna s drugima, ali su iznesena izvorno, kako je u narodnoj predaji i nismo nastojali da ih ispravljamo i dotjerujemo.

Isto tako, za veliki dio iznesenog opisa ne postoje pisani dokumenti, jer je građa sakupljana prema pričanju onih koji su ta pričanja čuli još prije od drugih.

Zato je i svrha ovoga štiva da se zabavite, da vam ono bude pripovjedač, dok ćete se vratiti u ono zlatno doba djetinjstva kada su vladali zmajevi i vukodlaci, vile i čarobnjaci.

Vjerovanja magije

Što je magija?

Magija, kao i kabala, židovsko tajno učenje, ili astrologija, hiromantija, učenje o snovima i mnoge ostale okultne tajne znanosti samo su jedan od načina traženja one velike tajne koja se zove Istina.

To je želja da se shvati ono što se ne može razumjeti, da se istraži ono što je izvan dohvata ljudskih osjetila, da se pronađe naučna mogućnost kako bi se sagledala budućnost.

Magično djelovanje ima uvijek svrhu da ispuni neke želje bez obzira na njezinu oprijedeljenost za dobro ili zlo. Tako se magija dijeli na bijelu i crnu magiju.

Svaka od njih može biti naravna i duhovna. Naravna sadržava u sebi proricanje budućnosti, magiju ljubavi i magiju stvaranja čuda.

Duhovna magija sadržava u sebi magiju umrlih bića i magiju simbola i obreda.

Magično pismo

Magija se služi posebnim simbolima i vlastitim pismom, gdje se slova razlikuju od onih koja se primjenjuju u svakodnevnom životu.

Tim slovima ispisuju se talismani i tajni zapisi.

Magični alfabet koji se upotrebljava kod izrade formula, talismana i amajlija.

Tko može postati mag?

Magijom se ne sme baviti nitko radi špekulacije, profiterstva ili zadovoljavanja svojih strasti.

Magija nije za nestručne i neposvećene. I jedni i drugi mogu nanijeti štetu i sebi i ideji koja magiju cijeni kao vještini u nauku.

Da bi se moglo krenuti prema posveti za ulazak u tajnu magije treba učiniti ovo:

– savladati svoje strasti

– upravljati svom maštom i fantazijom

– savladati strah

– upoznati zakone prirode

– upoznati teologiju i simbole vjera

– učiti astronomiju

– poštivati dogme i čuvati tajne

– pripremiti snagu svoga tijela za sva iskušenja.

Samo snažna volja, volja koja je savladala sve strasti, neovisni gospodar nad svim tjelesnim silama može biti sigurna u uspjeh pri djelovanju magičnih sila.

Strast je pasivno stanje i označuje potčinjenost. Mag je aktivan i vladalac. Mag se ne bori protiv prirodnih zakona, oni njemu služe, ali ih on ne iskrivljuje svojim djelovanjem.

Mag uživa apsolutnu slobodu zemaljskog carstva i ništa ga ne može sputavati. On čini dobra i nitko mu nekažnjeno ne može nanijeti zlo.

Obredni ceremonijal

Magični obredi ne sastoje se od strogo propisanog ceremonijala, ali se ne smije mjenjati ono što je dugogodišnjom tradicijom usvojeno i koje je kao ispravno prihvaćeno.

Pripreme za ulazak u tajnu magije mag radi tako da se u toku jednog mjeseca odvoji od svakog utjecaja običnog života. Živi sam u posebnoj odaji. Održava najstroži režim čistoće, a dva puta na tjedan ne jede ništa.

Hrana mu je bez mesa i ne jede ništa posle zalaska sunca. Meditira i u mislima se obraća traženju dozvole da uđe u nauku tajnih zakona. Moli se posebnim molitvama i izvršava određeni ritual. U svojim molitvama je uvijek okrenut prema istoku. Ni s kim ne dolazi u kontakt, niti razgovara.

Svakoga dana oblači drugu haljinu koja nije ničim podvezana, a prema određenom danu je i određene boje. Nosi poseban nakit u obliku talismana i amajlija i svakoga dana pali posebne miomirise koji su vrlo važan dio tog obreda.

Poslije 28 dana pristupa obrednom ceremonijalu koji se naziva “sjednica”. Ceremonijal se zasniva na četiri elementa: vatru, vodu, zemlju i zrak i posvetom svih stvari kojima se u obredu služi. Veliki je broj stvari kojima se služi a najvažnije su: oltar, tronožac, svjetiljka, kalež, posude za ulje, za vatru, za vodu, zrcalo, sol i pepeo, miomirisi, lepeza, štapić, mač i ostalo.

Sam oltar se sastoji od triju stuba, a predstavljaju: razum, fantaziju i pravdu. Na podu prostorije mag ugljenom ucrtava magični krug i posvećuje ga svetom vodom, pri ulasku u krug ne smije na sebi imati druge kovine osim srebra i zlata.

Zaštitni magični oblik može imati i oblik salomonova znaka i pečata, tj. šestokrake ili petokrake zvijezde.

Ako je kružnica, onda na svakoj polovici mag upisuje ime pozvanog. Na sve četiri strane kružnice, prema stranama svijeta, postavlja posebne obredne figure i fetiše. U sredini kružnice upisuje znak one moći koja djeluje silom koja se poziva. Prema istoku postavlja mrtvačku lubanju, lijevo šišmiša, desno rep od mačke i iza sebe rogove.

Talisman pod zaštitom Merkura.

Ispred seba, a izvan magičnog kruga ucrta trokut koji predstavlja prijemno mjesto za demona.

Mag je zaštićen dok se nalazi u magičnom krugu. On tri puta zaklinje demona da dođe, i to se može još dva puta ponoviti. Ako se demon ne pojavi na zaklinjanje onda se proklinje i prijeti kaznom od onoga koji je svevišnja sila. Ako se poslije toga ne pojavi, obred se mora ponoviti uz dopune ceremonijala novim molitvama.

Po dolasku, demon se ne smije vrijeđati.

Najprije mu se baca zlatni ili srebrni novac zamotan u bijeli papir i dok se on saginje, čime čini i naklon, izgovaraju se riječi zaklinjanja kako bi se uklonile zle moći demona. Tada se pristupa upitu tako da se zove i traži od njega zakletva da će biti iskren, vjeran i poslušan.

Svoju zakletvu duh polaže na oštricu mača koji mag ispruži izvan kruga, ali ruka mora ostati u krugu.

Mag mora biti sabran i smiren, i to osobito u onim trenucima kada će tražiti od demona da napusti sjednicu.

Vrhunac moći
Najveća čarobnjačka snaga nalazi se u ključnom znaku Salomona. Posjedovanjem njega postižu se najveće nadnaravne moći.

 

ASTROLOGIJA TAROT NUMEROLOGIJA TELEFONOM

(POZIV DODIROM NA BROJ TELEFONA)

NEMAČKA fiksna

0,79 EUR

ŠVAJCARSKA

0,5 CHF

AUSTRIJA

0,68 EUR

SRBIJA

36 RSD

HRVATSKA

3,49 KN

4,78 KN

BiH HT ERONET

1,85 KM

BiH BH Telecom

1,4 KM

BiH m:tel

1,4 KM

ŠVEDSKA

7 SEK

ASTROLOZI AKTIVNI NA MREŽI

POZOVI ODMAH

SIGURNO

BRZO

POMAŽE